Kolofonijska smola
U isto vrijeme, također ima karboksilne reakcije kao što su esterifikacija, alkoholizacija, stvaranje soli, dekarboksilacija i aminoliza.
Sekundarna ponovna obrada kolofonija temelji se na karakteristikama kolofonija s dvostrukim vezama i karboksilnim skupinama, a kolofonij se modificira kako bi se proizvela serija modificiranog kolofonija, što poboljšava uporabnu vrijednost kolofonija.
Kolofonij se koristi u industriji ljepila za povećanje viskoznosti, promjenu ljepljivosti ljepila, kohezivnih svojstava itd.
Smola kolofonija je triciklički diterpenoidni spoj, dobiven u monoklinskim ljuskastim kristalima u vodenom etanolu. Talište je 172~175°C, a optička rotacija je 102° (bezvodni etanol). Netopljivo u vodi, topljivo u etanolu, benzenu, kloroformu, eteru, acetonu, ugljikovom disulfidu i razrijeđenoj vodenoj otopini natrijevog hidroksida.
To je glavna komponenta prirodne kolofonijeve smole. Esteri smolinskih kiselina (kao što su metilni esteri, esteri vinilnog alkohola i gliceridi) koriste se u bojama i lakovima, ali također i u sapunima, plastici i smolama.
To je poliol ester kolofonijeve kiseline. Često korišteni polioli su glicerol i pentaeritritol. Poliol
Točka omekšavanja estera pentaeritritol kolofonije viša je nego kod glicerol estera kolofonija, a učinak sušenja, tvrdoća, vodootpornost i druga svojstva laka bolja su od onih kod laka izrađenog od estera glicerola.
Ako se kao sirovina koristi odgovarajući ester izrađen od polimerizirane smole ili hidrogenirane smole, smanjuje se sklonost obezbojenosti, a također se u određenoj mjeri poboljšavaju i druga svojstva. Točka omekšavanja polimeriziranog kolofonijskog estera viša je od one kod kolofonijskog estera, dok je točka omekšavanja hidrogeniranog kolofonijskog estera niža.
Esteri kolofonija se rafiniraju iz smola kolofonija. Kolofonijska smola se dobiva esterifikacijom kolofonije. Na primjer, kolofonij glicerid se pravi od kolofonija esterificiranjem glicerola.
Glavna komponenta kolofonijske smole je smolna kiselina, koja je mješavina izomera s molekulskom formulom C19H29 COOH; kolofonij ester se odnosi na proizvod dobiven nakon esterifikacije smole kolofonija, jer je to drugačija tvar, pa je nemoguće reći čiji je opseg. velik.
Fenolnu smolu modificiranu kolofonijom još uvijek uglavnom karakterizira tradicionalni proces sinteze. Proces u jednom koraku je miješanje fenola, aldehida i drugih sirovina s kolofonijom i zatim izravna reakcija.
Oblik procesa je jednostavan, ali su zahtjevi za kontrolom kao što je naknadno zagrijavanje relativno visoki; proces u dva koraka je sintetizirati međuprodukt fenolnog kondenzata unaprijed, a zatim reagirati sa kolofonijskim sustavom.
Svaki specifični stupanj reakcije na kraju stvara smolu s niskom kiselinom, visokom točkom omekšavanja i usporedivom molekularnom težinom i određenom topljivošću u otapalima mineralnog ulja.
1. Proces u jednom koraku Princip reakcije:
â Sinteza resol fenolne smole: Alkilfenol se dodaje rastaljenoj smoli, a paraformaldehid postoji u sustavu u obliku granula, a zatim se razgrađuje u monomer formaldehid, koji prolazi reakciju polikondenzacije s alkilfenolom.
â¡ Stvaranje metin kinona: dehidracija na povišenoj temperaturi, u procesu zagrijavanja, aktivnost metilola u sustavu naglo raste, dolazi do dehidracije unutar molekule metilola i dolazi do kondenzacijske reakcije eterifikacije između molekula metilola, pri čemu nastaje Dostupan je niz fenolnih kondenzata s različitim stupnjevima polimerizacije.
⢠Dodavanje kolofonija metin kinonu i anhidridu maleinske kiseline: dodajte anhidrid maleinske kiseline na 180 °C, upotrijebite nezasićenu dvostruku vezu anhidrida maleinske kiseline i dvostruku vezu u kiselini kolofonije za dodavanje i istovremeno dodajte metin kinon kolofoniju. Kiselina se također podvrgava Diels-Alderovoj adicijskoj reakciji da proizvede anhidrid maleinske kiseline, kromofuranske spojeve.
⣠Esterifikacija poliola: Postojanje mnogih karboksilnih skupina u sustavu uništit će ravnotežu sustava i uzrokovati nestabilnost smole.
Stoga dodajemo poliole i koristimo reakciju esterifikacije između hidroksilnih skupina poliola i karboksilnih skupina u sustavu kako bismo smanjili kiselinsku vrijednost sustava. Istodobno, esterificiranjem poliola nastaju visokopolimeri pogodni za boje za ofset tisak.
2. Proces u dva koraka Princip reakcije:
â Pod djelovanjem posebnog katalizatora, formaldehid stvara niz resol fenolnih oligomera koji sadrže veliku količinu aktivnog metilola u otopini alkilfenola. Budući da sustav nema inhibitorni učinak kolofonijeve kiseline, mogu se sintetizirati kondenzati s više od 5 fenolnih strukturnih jedinica.
â¡ Poliol i kolofonij se esterificiraju na visokoj temperaturi, a pod djelovanjem bazičnog katalizatora brzo se može postići potrebna kiselinska vrijednost.
⢠U poliol ester smole koji je reagirao, polako dodajte sintetiziranu resol fenolnu smolu kap po kap, kontrolirajte brzinu dodavanja kap po kap i temperaturu i dovršite dodavanje kap po kap. Dehidracija na povišenoj temperaturi, te na kraju nastaje željena smola.
Prednost jednostupanjskog postupka je što se otpad uklanja u obliku pare, što je lako riješiti u zaštiti okoliša. Međutim, reakcija fenolne kondenzacije koja se događa u rastaljenoj smoli sklona je mnogim nusreakcijama zbog visoke reakcijske temperature i neravnomjernog otapanja.
Podešavanje je teško kontrolirati i nije lako dobiti stabilne proizvode od smole. Prednost metode u dva koraka je u tome što se može dobiti fenolni kondenzacijski oligomer s relativno stabilnom strukturom i sastavom, svaki stupanj reakcije je lakše pratiti, a kvaliteta proizvoda je relativno stabilna.
Nedostatak je taj što se tradicionalni kondenzat fenolne celuloze mora neutralizirati kiselinom i isprati velikom količinom vode kako bi se uklonila sol prije nego što može reagirati s kolofonijom, što rezultira velikom količinom otpadne vode koja sadrži fenol, što uzrokuje veliku štetu okoliš i oduzima puno vremena.
Pitanje ispravnih i neispravnih procesa u jednom i dva koraka već je dugo u fokusu proizvođača tinte. Ali nedavno, s uspješnim razvojem metode bez ispiranja za sintezu fenolnog kondenzata, snažno se promiče racionalizacija metode sinteze u dva koraka.
